Dobra pčelarska praksa

U razdoblju od 10.02.2020. – 13.02.2020. Pčelarska udruga Čmalico je u suradnji sa Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede organizirala edukaciju dobre pčelarske praske. Edukacija se provodi u sklopu Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u okviru Mjere 1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja i u potpunosti se financira sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda.

O velikom interesu članova za aktualnom zakonskom regulativom i najnovijim standardima u proizvodnji pčelinjih proizvoda govori činjenica da se za edukaciju prijavilo više od dvije trećine aktivnih članova koji redovito prisustvuju edukaciji.

Prvog dana pčelari su slušali o Poteškoćama i rješenjima u tehnologiji pčelarenja i kontroli bolesti. Naglasak je bio na pravilnoj jesenskoj ishrani pčela za zimu, proljetnom razvoju i kontroli rojenja uz mogućnost uzgoja novih zajednica bez gubitaka u proizvodnji. Drugi dio bio je o bolestima pčela i načinima determinacije bolesti, kontroli ili liječenju te na sanaciji zaraženih zajednica. Predavanje je vodio Zlatko Tomljanović, dr.vet.med., a pčelari su velikim brojem pitanja pokazali svoje znanje ali i želju za daljnjim razvojem istih.

Prvi dio drugog dana vodila je dr.sci. Mara Bogović, a teme su bile proširenje informacija od prošli puta i nove informacije vezanu uz zakonsku regulativu koju definira pčelarsku djelatnost, o organizacijskim oblicima u okviru kojih se je moguće baviti pčelarstvom i porezna politika. Posebna tema je bila agroekonomika. Teme su to koje kod pčelara praktičara izazivaju najviše nedoumica i područje u kojem bi pčelari trebali jači oblik potpore. Predloženo ja da se izradi neka vrsta priručnika ili uputa koje bi pčelarima olakšala snalaženje u papirnatom dijelu poslovanja.

Drugi dio drugog dana vodio je Juraj Ostoić dipl.ing.agr. koji je govorio o standardnim operativnim postupcima u pčelarstvu i standardnim sanitaciskim operativnim postupcima u pčelarstvu. Vrlo velik interes i zanimanje kod pčelara su izazvale teme oko potrebne dokumentacija kao i oko potrebnih sanitarnih uvjeta koje mora zadovoljiti pčelar i uvjetima koje mora zadovoljavati vrcaona ili punionica meda.

Treći dan je bila mješavina dobro poznatih tema i relativno novih stvari. Teme koje su dobro poznate pčelarima i kojih se strogo pridržavaju odnosile su se na higijenske zahtjeve u proizvodnji i pripremi pčelinjih proizvoda s poveznicama na hranjenje i pripremu hrane za pčele, proizvodnju matične mliječi, cvijetnog praha i propolisa. Bez obzira na poznavanje teme nikad nije previše govoriti o higijeni s obzirom da se radi o proizvodnji hrane koja je vrlo osjetljivo područje u svim svojim fazama. Proizvodnja mješavina od meda i označavanje meda je također dopunjeno nekim novim informacijama.

Tema koja je pčelarima relativna novost odnosila se na zadatke odgovorne osobe za sigurnost namirnica i popratnoj dokumentaciji koju pčelar mora popunjavati tijekom rada u pčelinjaku, vrcanju i pakiranju meda kao i u proizvodnji ostalih proizvoda pčelinjeg porijekla. Pojašnjena je svrha pojedinih obrazaca i način njihova popunjavanja.

Zadnji da je bio rezerviran za različite informacija iz tehnologije pčelarenja. Predavanje je vodio Igor Petrović dipl.ing.agr. viši stručni savjetnik za stočarstvo. Pčelari su najveći interes pokazali za teme vezane uz pripremu zajednice za zimu, proljetnog razvoja i priprema za glavnu pašu. Tema koja je polaznicima ostala za razmišljanje su stalne klimatološke promjene uslijed kojih gotovo da nemamo dvije identične godine. Zbog toga je sve usvojene tehnike cijelo vrijeme potrebno prilagođavati uvjetima na terenu za što je potrebna velika količina znanja i iskustva od kojih su se neka mogla steći upravo na ovoj edukaciji.

Na kraju edukacije sva 44 prisutna polaznika dobila su potvrdu o završenom strukovnom obrazovanju te izrazila želju za daljnjom suradnjom sa stručnim službama Ministarstva kroz različite oblike savjetovanja i edukacija.

Z.B.

previous arrow
next arrow
previous arrownext arrow
Slider