Članovi Pčelarske udruge Čmalico dana 08.02.2020. organizirano su posjetili 16. međunarodni pčelarski sajam u Gudovcu. Bila je to dobra prilika za upoznavanje sa novom opremom i tehnološkim dostignućima u pčelarstvu, te nabavku iste uz određeni sajamski popust. Uz zadovoljavajuću ponudu pčelarskog asortimana u ponudi je bilo stručne literature, pčelarskih proizvoda te različitih pripravaka za liječenje i kozmetiku, slastica od meda i ostale sajamske ponude.
Sajam je odlično mjesto za susrete starih prijatelja i znanaca te za uspostavljanje novih prijateljstava uz razmjenu različitih iskustava koja uvijek kod pčelara protiču u dobro raspoloženju.
Posebno interesantan je bio stručni dio sajma na kojem su bila zapažena predavanja prof.dr.sci. Dražena Lušića s Medicinskog fakulteta u Rijeci na temu Kako urediti hrvatsko tržište pčelinjih proizvoda? i Vlade Auguština iz Pčelarskog saveza Slovenije na temu Problematika ostataka sintetičkih akaricida u pčelinjem vosku.
Gospodin Lušić predstavio je rezultate istraživanja o kvaliteti meda koji se prodaje u Hrvatskoj. Unatoč svim apelima pčelara da nešto nije u redu, nitko nije smatrao potrebnim napraviti neku regulaciju u tom području. Grupa entuzijasta je tijekom turističke sezone predstavljajući se kao strani gosti kupovala med koji se je prodavao ‘uz cestu’. Nevjerojatno visoki postotak različitih pripravaka koji se prodaju kao med, a to nisu, alarmirala je određene strukture koje su obećale naći načina da se takvi proizvodi maknu sa tržišta na korist svih pčelara koji prodaju samo pčelarske proizvode visoke kvalitete.
Vlado Auguštin predstavio je probleme borbe sa najopasnijim štetnikom u pčelarstvu – varoom. Istaknuo je neprimjerenu količinu različitih metoda i različitih pripravaka za suzbijanje varoe koji se onda kroz rezidue zadržavaju u pčelinjem vosku i na taj način dugoročno negativno utječu na kvalitetu meda. Naročito se to odnosi na pripravke koji sadrže aktivnu tvar kumafos. Na hrvatskom tržištu prodaje se CheckMite+. Problem kod kumafosa je taj što se dugoročno zadržava u vosku i ukoliko u vosku prelazi dozvoljenu graničnu vrijednost od 0,1mg / kg meda prelazi u med, a djelovanje kumafosa na ljudski organizam jednako je učinku bojnih otrova. U Sloveniji se nakon nekoliko godina primjene pojavio problem što je ukupna količina pčelinjeg voska na tržištu iz kojeg su se proizvodile satne osnove u startu imala višestruko prekoračenje dozvoljene doze tog akaricida. Nakon toga su na nivou cijele države krenuli u sustavnu borbu protiv kumafosa na način da sav vosak prije prerade pročišćava po metodi koju su razvili njemački znanstvenici, a koja je relativno jeftina i prihvatljiva. Osim pročišćavanja voska potrebo je košnice i okvire temeljito ostrugati od ostataka voska i propolisa, iste opaliti i prokuhati 10 minuta u 3% otopini kaustrične sode. Na taj način je postignuta čistoća koja zadovoljava i standarde ekološke proizvodnje. Naročito ističe potrebu za većom upotrebom apitehničkih mjera, pripravaka na temelju organskih kiselina i eteričnih ulja, a upotrebu kemijskih sredstava u slučaju da zbilja za njima postoji potreba.
