Sve veći broj pčelara počinje seliti svoje pčele ili intenzivno o tome razmišljaju, a u zadnje vrijeme je bilo nekih zakonskih promjena vezanih uz tu tematiku, kao i tematiku zdravstvenog pregleda pčela te se na te činjenice u svojem predavanju osvrnuo veterinarski inspektor Krunoslav Kovačić.
Iz prevdavanja značajno je istaknuti činjenicu da svaka pčelarska udruga određuje katastar pčelinje paše i lokacije za staln ei seleće pčelinjake u skladu sa pašnim prilikama na terenu. U skladu s tim katastrom kasnije je omogućeno seljenje pčela na druge lokacije, a prije preseljenja dozvolu je potrebno regulirati sa mjesno nadležnim pašnim povjerenikom.
Pregled pčelinjih zajednicu na američku gjniloću više nije obavezan za sve pčelare ukoliko u protekloj godini na području koje pokriva udruga nije detektirana američka gnjiloća. Ako je detektirana američka gnjiloća legla pregled j3 obavezan za pčele koje se nalaze u krugu od 3 km od detektirane infekcija samo u slučaju seljenja na druga područja.
Pčelar Miroslav Dumbović je održao svoja iskustva u profesionalnom biopčelarstvu na kojem radi već više godina u Njemačkoj, a radi sa preko 1.100 pčelijih zajednica. S obziorm na velik broj zajednica s kojima rade, nema se vremena posebno pristupati svakoj zajednici nego se puno toga radi jednako na svim zajednicama. Tako je pokazao jendookvrni kavez za maticu u koju se maia zatvara prije glavne paše.
Kao još eke preduvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi se moglo raditi na takav način je činjenica da sami proizvode matice, a pčelare sa buckfast pčelom u DB košnicama. Takvu kombinaciju ocjenjuje optimalnom za seleće pčelarenje sa kratkotrajnim pašama u njemčkom klimatskom okruženju.
